BiH i dalje bez zakonskog okvira za krivično sankcioniranje govora mržnje

Zakonska legislativa u Bosni i Hercegovini ne propisuje kao zasebno krivično djelo govor mržnje - rečeno je tokom radionice održane danas u Društvu novinara Bosne i Hercegovine o temi "Problemi zakonskog reguliranja govora mržnje".

Uvodničarka na tom skupu, bivša sutkinja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine Azra Filipović izjavila je da govor mržnje postaje globalno aktuelna tema i navela da pojedine zemlje zakonski kažnjavaju tu pojavu, primjerice Njemačka čije su sankcije u ovom smislu najstrožije.

U Bosni i Hercegovini ciljanog zakonskog propisa te vrste, navodi Filipović, nema ni na državnom, entitetskom niti na nivou Distrikta Brčko, mada postojeće krivično zakonodavstvo zabranjuje djela počinjena iz mržnje. Postoje zakoni o slobodi vjere, ravnopravnosti spolova, zabrani diskriminacije, zaštiti od klevete, kao i drugi akti, ali nijedan ne tretira tu pojavu kao krivično djelo.

Sutkinja Filipović je za što jasniju i precizniju definiciju pojma "govor mržnje" kazala kako bi ga bilo moguće podvesti pod krivično djelo jer je, prema njenim riječima, ponekad teško odrediti kad počinje govor mržnje, a prestaje sloboda govora, zagrantirana inače brojnim međunarodnim dokumentima.

Sekretar Društva novinara BiH Fedžad Forto, jedan od govornika na skupu, posebno se osvrnuo na pojavu tzv. stranačkih botova, anonimnih komentatora na tekstove u medijskom internet-prostoru u vrijeme izborne kampanje.

Iz opsežnog istraživanja Forto je naveo primjere ispoljavanja velikih količina političke mržnje i kad se komentatori očituju povodom nekog relativno uobičajenog novinarskog izvještaja u tom periodu. Zbog tehničkih mogućnosti, tu se mržnja može širiti neograničeno te se ispoljava ne samo u odnosu na drugog i drugačijeg već nerijetko prema ideološkim protivnicima iz iste etničke grupe.

- Čak i bez precizne informacije o stvarnom utjecaju stranačkih botova na potencijalne glasače, teško je vjerovati da ovakav arsenal govora mržnje može doprinijeti stvaranju pozitivne predizborne atmosfere. Moguće je da je jedini doprinos još veći neizlazak ljudi na izbore - zaključak je iz Fortinog istraživanja.

Predsjednik Faruk Zupčević je, uoči današnje radionice, novinarima izjavio da se Društvo novinara u BiH zalaže za slobodu javne riječi. U medijima se sve češće može čuti govor mržnje, dodao je on.

Na osnovu monitoringa u izbornom periodu, zaključeno je da nit između slobode govora i govora mržnje zna biti tanka, također je poručio Zupčević i dodao da su i na prethodnim dvjema radionicama gosti iz pravosuđa također kazali da zakonskog okvira za krivično sankcioniranje govora mržnje još nema.

Današnja radionica "Problemi zakonskog reguliranja govora mržnje" održana je u okviru projekta "Mediji protiv govora mržnje" koji Društvo novinara kontinuirano provodi uz podršku Misije OSCE-a u BiH i Ureda predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.